Direktorka Zavoda za zapošljavanje (ZZZ) Vukica Jelić savjetovala je nezaposlene građane sa fakultetskim diplomama da beru breskve i grožđe na plantažama u Podgorici, ali je zaboravila da saopšti da je ona svoju diplomu i te kako unovčila. Dok oko 35.000 građana, prema podacima ZZZ, nema posao, Jelićeva ima četiri i za svaki prima nadoknadu, što se kosi sa Zakonom o sprečavanju sukoba interesa.
Ona je Komisiji za sprečavanje sukoba interesa prijavila da njena direktorska plata iznosi 736, a još 300 eura dobija za rad u Savjetu za privatizaciju, 255 u odboru direktora kompanije „13. jul Plantaže” i još 137 u Savjetu statističkog sistema. Mjesečno zaradi 1.428 eura, ili tri prosječne plate u državi.
Prema Zakonu o sprečavanju sukoba interesa, koji je na snazi od decembra prošle godine, funkcioner ne može primati naknade u više od jednog radnog tijela.
– U slučaju članstva u više radnih tijela, javni funkcioner može u istom mjesecu ostvariti prihode u samo jednom radnom tijelu – precizirano je Zakonom o sprečavanju sukoba interesa.
Da je Jelićeva u sukobu interesa, potvrdio je „Danu” predsjednik Komisije za sprečavanje sukoba interesa Slobodan Leković. Jelićeva je zbog prihoda ostvarenih mimo zakona opomenuta da će biti prijavljena sudu za prekršaje ako ne ispoštuje Zakon.
– Kao javni funkcioner Vukica Jelić, direktorka ZZZ, članica Savjeta za privatizaciju, Borda direktora „Plantaže 13. jul“ i Savjeta Statističkog sistema predala je 3. marta redovni godišnji izvještaj o prihodima i imovini za 2014. godinu. Izmjene zakona, kojim je propisano da javni funkcioner može primati nadoknadu samo u jednom radnom tijelu, stupile su na snagu 25. decembra 2014. godine. Nakon obrade i kontrole izvještaja o prihodima i imovini Komisija je utvrdila da je Vukica Jelić kao javni funkcioner bila u dva radna tijela zbog čega je upozorena da ubuduće može primati nadoknadu samo u jednom radnom tijelu ili komisiji – kaže Leković.
On ističe da je Komisija upozorila Jelićevu da je dužna da Komisiji dostavi pisanu ovjerenu potvrdu da novčanu nadoknadu prima samo u jednom radnom tijelu, te da će u suprotnom pokrenuti prekršajni i upravni postupak shodno Zakonu o sprečavanju sukoba interesa. Za kršenje pomenutog akta predviđene su kazne od 500 do 2.000 eura.
U vezi sa pomenutom situacijom, komentar od Jelićeve nijesmo mogli dobiti jer nije odgovorala na naša pitanja.
Kako je živjeti bez posla a sa fakultetskom diplomom, najbolje znaju članovi grupe građana Alternativa. Njihov predstavnik Vesko Pejak kazao je za „Dan” da bi najbolji komentar na brojne prihode direktorke ZZZ bio citat gladnog dječaka iz kultnog filma „Užička republika” koji pekara pita: „Čiko, jel’ sav taj lebac tvoj”, a kada dobije odgovor da jeste, uslijedi pitanje: „Pa što ga onda ne jedeš?”. Pejak pita koliko mogu da „pojedu” ljudi na vlasti.
– Koliko mogu da jedu, dok im ispada iz usta? Mnogi kojima oni „vladaju” ovako uspješno godinama nemaju da jedu. Ali tih ljudi nema u zvaničnim statistikama. Tih ljudi nema ni na kamerama. Ti ljude se povremeno jave u performansima Alternative. Koliko može sistem da izdrži ovih koji „jedu” sistem iznutra, krijući se iza barjaka i simbola? Ti koji „jedu” su danas na mjestu ministara, direktora, poslanika, predsjednika sportskih saveza... Kada bismo ih prebrojali, shvatili bismo da ih ima nekoliko stotina. Ne milioni, koliko mislimo da ima tih ljudi. Tih nekoliko stotina uništava našu ekonomiju zbog nezajažljive potrebe da „jedu” više nego što mogu. Zabluda je vjerovati da će njihov apatetit vremenom biti manji! Neće...Uzimaće sve dok ima šta da se uzme – istako je Pejak.
On ističe da narod treba da shvati da je njih nekoliko stotina, a nas bez hljeba nekoliko stotina hiljada.
– Jednako danas nemaju da jedu oni koji imaju posao i oni koji ga nemaju. Jednako su gladni policajci i vatrogasci, opštinari i privatni preduzetnici... Ako udružimo snagu da se borimo, imamo šansu da jednog dana stvorimo društvo u kojem će svako od nas imati makar da jede. Makar toliko – poručuje Pejak.M.S.
Nije samo novac
u pitanju, već i moć
Predsjednik Udruženja za zaštitu radnika Status Radoje Lakušić kaže da je višedecenijska praksa u Crnoj Gori da državni funkcioneri bivaju imenovani isključivo po partijsko-političkoj liniji ili nepotizmu, pri čemu zarađuju po nekoliko plata dok hiljade građana nemaju nikakve prihode.
– Gotovo je nezapamćeno da se broj visokoškolaca na evidenciji ZZZ kreće i do 12.000. Po mišljenju mnogih to bi i mnogo veće narode i državu trebalo da vodi evropskim standardima i razvoju. Međutim, kod nas privilegovani državni, odnosno partijski funkcioneri postaju nezamjenjivi za brojne uporedne funkcije i imaju prihode od tih imenovanja. Dok mladi čekaju na posao, funkcioneri gomilaju funkcije i prihode. Nije u pitanju samo trka za novcem, već i držanje svega pod političkom kontrolom, sa visokonaglašenim stepenom nebrige Vlade, vladinih i paradržavnih funkcinera o budućnosti ne samo stručnih mladih ljudi već o budućnosti svih novih generacija, što će ozbiljno ugroziti budućnost građana naše zemlje – izjavio je za „Dan” Lakušić.
Otimaju iz narodnih
džepova, a pune svoje
Lider Radničke partije Janko Vučinić rekao je za „Dan” da ne treba da nas čudi to što Vukica Jelić ima više nadoknada jer je ona jedan od članova vladajuće garniture DPS–SDP koji dobijaju nagrade za svoj doprinos održavanju režima na vlasti.
– Nije Jelićeva jedina, ima ih još takvih. To su samo partijski vojnici koji su nagrađeni za sprovođenje politike interesne grupe koja sebe naziva partijom. U zavisnosti do mjesta u piramidi, a oni dobijaju razne naknade – ne da rade u interesu građana već interesne grupe. Sva sredstva kojima oni pune džepove uzeta su iz džepova osiromašenog naroda – upozorio je Vučinić, dodajući da ne treba očekivati od Jelićeve razumijevanje za nezaposlene jer je ona sebe obezbijedila.
Muž je savjetuje
Jelićevoj je u ZZZ savjetnik njen suprug, poslanik DPS-a Zoran Jelić, poznat po svojoj izjavi iz afere „Snimak” da jedan zaposleni donosi četiri glasa vladajućoj partiji. Jelić u Zavodu ima platu od 512, a od Skupštine naknadu od 718 eura. Takođe, angažovan je kao član Odbora za reviziju Prve banke, za šta prima 665, dok u Socijalnom savjetu zarađuje 100 eura.